Duševne bolesti i mentalni poremećaji- u čemu je razlika i kako vam psihoterapija može pomoći

Ivana Šuša, psihoterapeut i supervizor
Psihoterapijski pravci se razlikuju po učenjima i tehnikama, ali dijele osnovne elemente, a uspjeh terapije najviše ovisi o kvaliteti odnosa između klijenta i terapeuta. Geštalt terapija je egzistencijalna i holistička, fokusira se na klijentovu svijest o vlastitim osjećajima i okolini, čime potiče uvid, samoprihvaćanje i kvalitetnije odnose. U geštalt terapiji tehnike ovise o terapeutu i klijentu, a cilj je povećati klijentovu svjesnost i odgovornost, kako bi mogao birati iz pozicije svjesnosti i tako poboljšati svoj život.
“Psihoterapija ne briše bol, već vam pomaže da je razumijete i nosite se s njom na način koji jača vašu otpornost i samosvijest.”
Irvin D. Yalom
Duševne bolesti, poznate i kao mentalni poremećaji, sve su češći u suvremenom društvu. Iako pogađaju milijune ljudi diljem svijeta, stigma i neinformiranost često sprečavaju pravovremeno traženje pomoći.
Mentalni poremećaji i duševne bolesti se često koriste kao sinonimi iako nisu baš ista stanja. Svi duševni poremećaji spadaju pod mentalne poremećaje, dok svi poremećaji nisu u užem smislu ujedno i duševne bolesti. Također, kao psihoterapeut češće koristim izraz “mentalni poremećaj” nego duševna bolest, jer taj izraz smatram manje stigmatizirajućim za klijente.
Što su mentalni poremećaji?
To su stanja koja utječu na naše razmišljanje, emocije, ponašanje i svakodnevno funkcioniranje. Neki od najčešćih mentalnih poremećaja su:
1.
Anksioznost
2.
Depresija
3.
Panični napadaji
4.
Opsesivno-kompulzivni poremećaji (OKP)
5.
Poremećaji ličnosti
6.
PTSP (posttraumatski stresni poremećaj)
Ovi poremećaji itekako su učestali među populacijom, ali različiti po svojoj težini i utjecaju na svakodnevni život i funkcioniranje.
Duševne bolesti
Duševne bolesti se kao izraz češće koristi u svakodnevnom izražavanju, a pritom se misli na ozbiljnija psihijatrijska stanja, poput:
1.
Shiziofrenije
2.
Bipolarnog poremećaja
3.
Teških oblika depresije sa psihotičnim elementima
Zato se danas sve više koristi izraz “mentalni poremećaj”- zvuči manje etiketirajuće i točnije obuhvaća cijeli spektar teškoća.
Psihoterapija nije samo za “psihički teške slučajeve”
Jedna od češćih zabluda je da se na psihoterapiju ide tek onda kada više ništa drugo nije pomoglo. Istina je da psihoterapija može pomoći i kod blažih oblika anksioznosti, osjećaja iscrpljenosti, unutarnje napetosti ili potrebe za kontrolom.  Terapija nije samo “liječenje”, nego i prostor za rast i razvoj, promjenu i povezivanje sa sobom.
Kada potražiti pomoć?
1.
Kada ti svakodnevna briga preraste u svakodnevnu napetost
2.
Kada su tvoje emocije preplavljujuće ili otupjele
3.
Kada se pitaš “jeli ovo normalno?”
U geštalt terapiji radimo s onim što je zdravo i živo u tebi sada- tvojim osjećajima, mislima, tijelom i odnosima. Nije nam cilj da te “popravimo, već da zajedno otkrijemo kako da ponovno osjetiš vlastitu snagu, jasnoću i povezanost sa sobom.