“Burnout je ono što se dogodi kada predugo pokušavaš izbjeći biti čovjek.”
Michael Gungor
Stres i burnout (sindrom sagorijevanja) često se koriste kao sinonimi, no riječ je o različitim psihološkim stanjima s različitim uzrocima, simptomima i posljedicama. U ovom kratkom prikazu razjasnit ću razlike između stresa i burnauta, analizirati neke aktualne podatke iz Hrvatske i svijeta te ponuditi smjernice za prevenciju i upravljanje ovim izazovima.
Razlika između stresa i burnauta
Stres je prirodna reakcija tijela na izazove ili prijetnje, često kratkotrajan i može biti motivirajući, odnosno imati pokretačku energiju kada je umjeren. Međutim, kada je stres kroničan i neadekvatno upravljan, može dovesti do burnauta.
Burnout je stanje emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim izlaganjem stresu, posebno u profesionalnom kontekstu koji me kao supervizora osobito interesira. Karakterizira ga osjećaj bespomoćnosti, cinizam prema poslu i smanjena profesionalna učinkovitost (izbjegavanje radnih zadataka, dugotrajna i učestala bolovanja, nezainteresiranost, izražena psihosomatika, učestalija zlouporaba sredstava ovisnosti, antagonizam prema klijentima…)
Ključne razlike:
Karakteristika
Trajanje
Emocionalni ton
Učinka na motivaciju
Fizički simptomi
Psihološki simptomi
Stres
Kratkotrajan ili dugotrajan
Anksioznost, napetost
Može povećati motivaciju
Povećan krvni tlak, napetost mišića
Nervoznost, razdražljivost
Burnout
Dugotrajan
Iscrpljenost, ravnodušnost
Smanjuje motivaciju i angažman
Kronični umor, nesanica, glavobolje
Depresija, cinizam, osjećaj neuspjeha
Neki podaci iz Hrvatske
1.
Hrvatska se nalazi na visokom četvrtom mjestu u EU po stopi burnauta, odmah iza Luksemburga, Slovenije i Francuske.
2.
Studija iz 2017. pokazala je da je 63% hrvatskih liječnika iskusilo burnout, s visokim razinama emocionalne iscrpljenosti (58%) i depersonalizacije (29%).
3.
Istraživanje iz 2023. otkrilo je da su dvije trećine medicinskih sestara u Hrvatskoj često ili stalno emocionalno i fizički iscrpljene, a polovica osjeća burnout.
4.
U istraživanju iz 2023., 52% djelatnika u kaznenim ustanovama u Hrvatskoj iskusilo je burnout.
Najčešći simptomi burnauta
Emocionalni simptomi:
2.
Osjećaj neuspjeha i bespomoćnosti
Fizički simptomi:
Ponašajni simptomi:
1.
Izbjegavanje odgovornosti
3.
Povećana razdražljivost
Prevencija i upravljanje stresom i burnoutom
Za pojedince:
1.
Redovita tjelesna aktivnost (šetnje, planinarenje, teretana…)
2.
Tehnike opuštanja (meditacija, duboko disanje, progresivna mišićna relaksacija, autogeni na trening-možete se inspirirati sadržajem na youtubeu)
3.
Postavljanje granica između posla i privatnog života (prema potrebi preispitati životne navike)
4.
Traženje profesionalne pomoći kada je potrebno (psihoterapija, supervizija psihosocijalnog rada)
Za poslodavce:
1.
Promicanje ravnoteže između posla i privatnog života (izbjegavanje prekovremenog rada, osiguravanje radniku odmor između posla i vikendom)
2.
Osiguranje podrške zaposlenicima (npr. kroz redovitu superviziju psihosocijalnog rada)
3.
Prepoznavanje i nagrađivanje truda zaposlenika (kroz nagrade i pohvale)
4.
Stvaranje pozitivne radne okoline odnosno psihosocijalne klime (povremeni izleti, team buildinzi)
Zaključak
Stres i burnout su ozbiljni problemi koji utječu na mentalno i fizičko zdravlje pojedinaca te na produktivnost organizacija. Prepoznavanje simptoma i pravovremeno djelovanje ključni su za prevenciju i upravljanje ovim stanjima. U Hrvatskoj, visoke stope burnauta među zdravstvenim radnicima i drugim profesijama ukazuju na potrebu za sustavnim pristupom ovom problemu.
