“Ne moraš kontrolirati svoje misli. Samo ih moraš prestati puštati da one kontroliraju tebe.”
Dan Millman
Panični napadaji su iznenadni valovi intenzivnog straha ili nelagode koji se javljaju bez jasnog vanjskog uzroka. Iako su sami po sebi bezopasni, mogu biti izuzetno uznemirujući i negativno utjecati na svakodnevni život.
Koji su simptomi paničnog napadaja?
Razumijevanje Procesa
Simptomi se javljaju naglo, dostižu vrhunac u roku od nekoliko minuta i mogu uključivati:
1.
ubrzan rad srca ili palpacije
2.
osjećaj gušenja ili nedostatka zraka
3.
znojenje, drhtanje, vrtoglavicu
5.
osjećaj nestvarnosti (derealizacija) ili odvojenosti od sebe (depersonalizacija)
6.
strah od gubitka kontrole, ludila ili smrti
Prema DSM-5 (Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje), da bi se dijagnosticirao panični poremećaj, napadaji moraju biti učestali i praćeni stalnim strahom od novih napada ili značajnim promjenama u ponašanju. Dijagnozu postavlja liječnik psihijatar.
Što uzrokuje panične napadaje?
Točan uzrok nije poznat, ali se pretpostavlja kombinacija bioloških, psiholoških i okolišnih faktora:
1.
Genetska predispozicija
2.
Povišena osjetljivost živčanog sustava
3.
Traume i kronični stres
4.
Disfunkcionalni obrasci disanja (hiperventilacija)
Kako si pomoći kod paničnog napadaja?
Ako osjetite panični napadaj, pokušajte:
1.
Usmjeriti pažnju na disanje – polako udahnite kroz nos, izdišite kroz usta, povremeno na nekoliko sekundi možete zaustaviti dah (duboko trbušno disanje)
2.
Imenovati ono što osjećate – “Ovo je panični napadaj, nije srčani udar” „Neću poludjeti niti se osramotiti“ „Ovo će proći za nekoliko minuta“
3.
Usidriti se u sadašnjost – nabrojite 5 stvari koje vidite, čujete, osjetite ili pronaći pet ljubičastih stvari oko sebe (ili neke druge boje)
4.
Potražiti stručnu pomoć – psihoterapija je vrlo učinkovita
Psihoterapija i liječenje
Najčešće se preporučuju kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) i geštalt psihoterapija, koja pomaže osobi osvijestiti emocionalne i tjelesne reakcije, prepoznati uzroke panike i razviti stabilnije načine suočavanja sa stresom.
Kod težih slučajeva moguće je i farmakološko liječenje (npr. antidepresivi ili anksiolitici), ali uvijek u dogovoru s liječnikom.
Zaključak
Panični napadaji nisu znak slabosti, već signal da je tijelo pod intenzivnim stresom. Dobra vijest je da se uz podršku i terapiju mogu uspješno ublažiti i prevenirati.
Pogledajte više u članku:
Samopomoć kod paničnih napadaja
